Shizofrenija – složena psihička bolest s vrlo različitim simptomatskim obrascima – poseban oprez pri procjeni i liječenju "podrška" homeopatija po dr. Banerjiju

Protokoli dr. Banerjija

Shizofrenija – složena psihička bolest s vrlo različitim simptomatskim obrascima – poseban oprez pri procjeni i liječenju

Shizofrenija je složena psihijatrijska bolest koja može utjecati na percepciju, mišljenje, osjećaje, ponašanje, motivaciju i socijalno funkcioniranje. Tijek i tegobe znatno se razlikuju od osobe do osobe. Potreban je poseban oprez:

Shizofrenija se ne smije svesti na pojedinačne simptome poput halucinacija ili sumanutosti. Prije svakog liječenja moraju se uzeti u obzir trenutačno prevladavajuća simptomatika, tijek bolesti, moguće akutne opasnosti i postojeća psihijatrijska medikacija uzeti u obzir. Upravo je kod ove kliničke slike samostalna promjena ili kombiniranje različitih terapijskih pristupa problematično.

Različite skupine simptoma

Kod shizofrenije često se razlikuje nekoliko skupina simptoma:

pozitivni simptomi

• negativni simptomi

• kognitivni simptomi

• afektivni odnosno emocionalni simptomi

• Oni mogu biti različito izraženi i mijenjati se tijekom bolesti.

Pozitivni simptomi

Pozitivnim simptomima nazivaju se simptomi koji se pridodaju normalnom psihičkom doživljavanju.

Oni mogu uključivati:

halucinacije

• sumanute ideje

• dezorganizirano mišljenje

• dezorganiziran govor

• neobično ili jako promijenjeno ponašanje

• psihomotorne odnosno katatone osobitosti

• Halucinacije

Posebno su česte

akustične halucinacije Osobe mogu primjerice čuti glasove iako ne postoji odgovarajući vanjski izvor zvuka..

Ti glasovi mogu:

međusobno razgovarati

• komentirati ponašanje

• kritizirati ili vrijeđati

• davati naredbe

• djelovati prijeteće

• Glasove koji daju naredbe treba posebno ozbiljno shvatiti

, osobito ako pozivaju na samoozljeđivanje, suicid ili nasilje.Mogu se pojaviti i vizualne, taktilne, olfaktorne ili druge promjene percepcije. Kod neobičnih halucinacija moraju se uzeti u obzir i neurološki, toksični ili drugi medicinski uzroci.

Sumanute ideje

Sumanute ideje su uvjerenja koja se mogu održavati s velikom sigurnošću unatoč suprotnim dokazima.

Mogući oblici su:

progonstvene sumanutosti

• sumanutosti odnosa

• veličajne sumanutosti

• religiozne sumanute teme

• sumanutosti vezane uz tijelo

• sumanutosti trovanja ili ugroženosti

• osjećaj da misli dolaze izvana

• osjećaj da se misli čitaju ili oduzimaju

• Sumanutost i halucinacija nisu isto i moraju se procjenjivati odvojeno.

Dezorganizirano mišljenje

Tijek misli može biti znatno promijenjen.

Moguće su:

skokovi misli koje je teško pratiti

• neobične asocijacije

• nepovezani govor

• naglo prekidanje misaonog tijeka

• poteškoće u strukturiranom praćenju razgovora

• Kod teškog oblika komunikacija može biti znatno otežana.

Negativni simptomi

Negativsymptome

Negativni simptomi često se doživljavaju manje uočljivima od halucinacija ili sumanutosti, ali mogu znatno otežati svakodnevni život.

To uključuje primjerice:

• smanjena pokretačka aktivnost

• socijalno povlačenje

• smanjena sposobnost emocionalnog izražavanja

• osiromašen govor

• gubitak interesa

• poteškoće u započinjanju aktivnosti

• smanjeno zadovoljstvo odnosno motivacija

Ove poteškoće mogu dijelom nalikovati depresiji.

Negativni simptomi, depresija i smanjena pokretačka aktivnost uzrokovana lijekovima stoga se moraju pažljivo razlikovati.

Kognitivni simptomi

Shizofrenija može zahvatiti i mentalne funkcije.

Moguće su poteškoće s:

• pažnjom

• koncentracijom

• radnim pamćenjem

• brzinom obrade

• planiranjem

• organizacijom

• rješavanjem problema

Ove poteškoće mogu znatno utjecati na obrazovanje, posao i samostalno vođenje svakodnevnog života.

Katatonija

U nekih se pacijenata mogu pojaviti katatoni simptomi.

Moguće je:

• izražena smanjena pokretljivost

• neobični položaji tijela

• izostanak ili jako smanjena reakcija na okolinu

• mutizam

• stereotipni pokreti

• izražena motorička nemirnost

Izražena katatonija može biti medicinsko odnosno psihijatrijsko hitno stanje i mora se liječiti od strane specijalista.

Shizofrenija ne znači „podijeljena osobnost“

Shizofrenija se u svakodnevnom govoru ponekad pogrešno naziva „podijeljenom osobnošću“.

To medicinski nije ispravno.

Disocijativni poremećaj identiteta druga je psihijatrijska bolest i ne smije se poistovjećivati sa shizofrenijom.

Tijek

Tijek može biti vrlo različit.

Moguće je:

• pojedinačne psihotične epizode

• epizode koje se ponavljaju

• dulja razdoblja s malo simptoma odnosno stabilna razdoblja

• kronične poteškoće

• pretežno negativna simptomatologija

• različite kombinacije simptoma

Simptomatologija se tijekom vremena može znatno promijeniti i kod iste osobe.

Rani znakovi upozorenja na recidiv

Mogući rani znakovi upozorenja mogu biti:

• sve izraženiji poremećaji spavanja

• socijalno povlačenje

• sve izraženije nepovjerenje

• neobični strahovi

• razdražljivost

• poteškoće s koncentracijom

• sve izraženija unutarnja napetost

• promjena percepcije

• ponovna pojava neobičnih misli

• zanemarivanje svakodnevnog života

Kod poznatih bolesti može biti korisno zajedno s nadležnim psihijatrijskim stručnjakom zabilježiti individualne rane znakove upozorenja.

Isključiti druge uzroke psihoze

Nije svaka psihoza automatski shizofrenija.

Psihotični simptomi mogu se između ostaloga pojaviti kod:

• bipolarnog poremećaja

• teške depresije s psihotičnim simptomima

• određenih neuroloških bolesti

• epilepsije

• demencije

• delirija

• metaboličkih poremećaja

• određenih autoimunih bolesti

• lijekova

• alkohola

• kanabisa

• amfetamina

• kokaina

• halucinogena i drugih supstancija

Stoga je osobito kod prve pojave psihoze potrebna sveobuhvatna psihijatrijska i prema potrebi tjelesno-neurološka obrada.

Shizofrenija i kanabis

Konzumacija kanabisa može kod osjetljivih osoba izazvati ili pojačati psihotične simptome te je povezana s povećanim rizikom od nepovoljnog tijeka bolesti.

Kod postojeće shizofrenije stoga konzumaciju supstanci treba izričito uključiti u medicinsku procjenu.

Dijagnostika

Dijagnozu postavlja psihijatar, a temelji se na ukupnoj slici i tijeku bolesti.

U razjašnjenje mogu biti uključeni:

• iscrpna psihijatrijska anamneza

• heteroanamneza od strane bližnjih

• tjelesni pregled

• neurološki pregled

• anamneza lijekova i supstanci

• laboratorijske pretrage

• prema potrebi snimanje mozga

• dodatne pretrage pri sumnji na tjelesne uzroke

Pojedinačna krvna pretraga ili pojedinačna slikovna pretraga ne može dijagnosticirati shizofreniju.

Liječenje – nekoliko sastavnica

Liječenje je individualno i može kombinirati različite mjere:

• antipsihotični lijekovi

• psihijatrijska skrb

• psihoterapija

• psihoedukacija

• podrška bližnjima

• psihosocijalne mjere

• profesionalna i socijalna rehabilitacija

• liječenje poremećaja spavanja

• liječenje depresije i anksioznosti

• liječenje problema sa supstancama

• prevencija recidiva

Kod teških akutnih psihotičnih epizoda može biti potrebno bolničko psihijatrijsko liječenje.

Antipsihotični lijekovi

Antipsihotici predstavljaju bitan dio liječenja shizofrenije.

Odabir se provodi individualno uzimajući u obzir:

• djelotvornost

• dosadašnji odgovor

• nuspojave

• metaboličke promjene

• tjelesnu težinu

• poremećaje kretanja

• sedaciju

• kardiovaskularne rizike

• pridržavanje terapije

Kod određenih pacijenata mogu biti korisni dugodjelujući depo pripravci.

Kod terapijski rezistentne shizofrenije može, primjerice, pod stručnim nadzorom doći u obzir klozapin .

Lijekove nikada ne prekidajte samostalno

Antipsihotični lijekovi ne smiju se samostalno prekidati niti mijenjati njihovu dozu.

Naglo prekidanje može pridonijeti znatnom pogoršanju odnosno ponovnoj pojavi psihotičnih simptoma.

Čak i ako se pacijent osjeća potpuno stabilno, promjena liječenja trebala bi se provesti isključivo zajedno s nadležnom psihijatrijskom stručnom osobom.

Individualna simptomatska signatura – obratiti posebno pažljivo

Kod shizofrenije je procjena individualne simptomatske signature posebno složena.

Prije svakog odabira dodatnog liječenja mora se točno razlučiti što je trenutačno u prvom planu:

• halucinacije

• sumanute ideje

• anksioznost

• jaka nemirnost

• agresivnost

• nesanica

• depresivni simptomi

• socijalno povlačenje

• manjak pokretačke snage

• emocionalna zaravnjenost

• kognitivni problemi

• katatoni simptomi

• nuspojave postojećih lijekova

Te različite skupine simptoma ne smiju se nediferencirano međusobno izjednačavati.

Homeopatija prema dr. Banerjiju

U homeopatiji prema dr. Banerjiju za različite psihičke popratne tegobe primjenjuju se različiti utvrđeni homeopatski lijekovi i potencije prema Banerji protokolima.

OPREZ – prije odabira lijekova obratite pozornost na točnu simptomatsku signaturu

Shizofrenija je osobito složena klinička slika. Odabir lijekova samo na temelju dijagnoze „shizofrenija“ nije dostatan.

Prije odabira potrebno je pažljivo utvrditi koja simptomatska signatura trenutačno prevladava. Halucinacije, sumanute ideje, strah, nemir, nesanica, depresivne tegobe, manjak volje i drugi simptomi predstavljaju različite kliničke slike.

Više različitih ili suprotnih simptomatskih signatura ne treba automatski istodobno liječiti različitim Banerji shemama.

Poseban oprez potreban je kod:

• akutne psihoze

• sve izraženijih sumanutih ideja

• glasova koji izdaju naredbe

• teške nesanice

• izražene uznemirenosti ili agresivnosti

• katatonije

• suicidalnih misli

• opasnosti za sebe ili druge

Pouzdano liječenje shizofrenije ili akutne psihoze homeopatskim lijekovima znanstveno nije dokazano. Homeopatski lijekovi ne smiju zamijeniti ili odgoditi nužno antipsychotičko, psihijatrijsko ili bolničko liječenje .

Postojeća antipsychotička medikacija ne smije se ni u kojem slučaju samostalno smanjivati, mijenjati ili prekidati zbog homeopatske popratne terapije.

Važna napomena

Kod akutne psihoze, glasova koji izdaju naredbe, teškog gubitka dodira sa stvarnošću, izražene zbunjenosti, agresivnog ili nekontroliranog ponašanja, katatonije, suicidalnih misli te opasnosti za sebe ili druge potrebna je hitna psihijatrijska odnosno hitna medicinska obrada.

Informacije na ovoj stranici služe isključivo općem informiranju i ne zamjenjuju liječnički savjet, dijagnozu ili liječenje.

Sastojci: Phosphoricum acidum, Stramonium itd.