Dezorijentacija – poremećaj vremenske, prostorne, situacijske ili osobne orijentacije "Podrška" homeopatija prema dr. Banerjiju

Protokoli dr. Banerjija

Dezorijentacija – poremećaj vremenske, prostorne, situacijske ili osobne orijentacije

Dezorijentacija označava stanje u kojem osoba ima poteškoća s orijentacijom u pogledu vremena, mjesta, situacije ili – u težim oblicima – vlastite osobe na ispravan način.

Dezorijentacija nije samostalna dijagnoza, već simptom koji može imati brojne uzroke. Može nastati polako i postupno, primjerice u sklopu demencije, ili se pojaviti naglo unutar nekoliko sati. Akutno nastala dezorijentacija mora se u načelu shvatiti ozbiljno i medicinski razjasniti.

Oblici dezorijentacije

Ovisno o tome koje je područje zahvaćeno, razlikuju se različiti oblici.

Vremenska dezorijentacija

Zahvaćena osoba primjerice više ne zna:

• koji je dan

• koji je datum

• koji je mjesec ili koja godina

• koje je doba dana

• koliko je davno bio neki događaj

Vremenska je orijentacija kod mnogih kognitivnih bolesti često zahvaćena rano.

Prostorna dezorijentacija

Zahvaćene osobe možda ne znaju:

• gdje se nalaze

• u kojem se gradu nalaze

• kako doći kući

• gdje se nalaze određene poznate prostorije

U uznapredovalom stadiju ljudi se mogu izgubiti čak i u poznatom okruženju.

Situacijska dezorijentacija

Osoba više ne razumije ispravno zašto se nalazi u određenoj situaciji ili što se upravo događa.

Primjerice, netko u bolnici ne može razumjeti zašto je tamo ili zašto se provode određene pretrage.

Dezorijentacija u pogledu vlastite osobe

Kod teškog poremećaja orijentacije mogu se pojaviti poteškoće s ispravnim smještanjem osobnih informacija.

Zahvaćeno može biti primjerice:

• vlastita životna povijest

• dob

• obiteljske veze

• identitet bliskih osoba

Izražena dezorijentacija u pogledu vlastite osobe ozbiljan je neurološki odnosno psihijatrijski simptom.

Razlikovanje nagłe ili postupne dezorijentacije

Prije svakog liječenja svakako se mora uzeti u obzir vremenski razvoj i individualna simptomatska slika.

Naglo nastala dezorijentacija ima drugačije značenje od poremećaja orijentacije koji se pojačava tijekom mjeseci ili godina.

Naglo nastala dezorijentacija

Zbunjenost koja se pojavi unutar nekoliko sati ili nekoliko dana može upućivati na delirij ili neku drugu akutnu bolest .

Mogući uzroci su:

• infekcije

• vrućica

• manjak tekućine

• poremećaji elektrolita

• niska razina šećera u krvi

• manjak kisika

• moždani udar

• epileptički napadaj odnosno stanje nakon njega

• ozljeda glave

• metabolički poremećaji

• poremećaji funkcije bubrega ili jetre

• lijekovi

• interakcije između lijekova

• alkohol ili druge tvari

• apstinencijska kriza zbog alkohola ili lijekova

• operacije i anestezija

Osobito kod starijih ljudi infekcija se primjerice može najprije primijetiti kroz zbunjenost ili promjene ponašanja .

Delirij

Delirij je akutni poremećaj pažnje, svijesti i kognitivnih funkcija. Tipičan je brz početak s kolebanjima tijekom dana.

Moguće su:

dezorijentacija

• jaka nemirnost

• neuobičajena pospanost

• poteškoće s koncentracijom

• promjenjiva pažnja

• halucinacije

• strah

• poremećaji ritma spavanja i budnosti

• promjenjiva mentalna jasnoća

• Delirij je osobito čest u starijih ili teško bolesnih osoba i ne bi ga se trebalo

izjednačavati s kroničnom demencijom Temeljni uzrok mora se što brže pronaći i liječiti..

Dezorijentacija kod demencije

Kod

Alzheimerove bolesti i drugih demencija dezorijentacija se često razvija postupno. Tipično se najprije mogu pojaviti poteškoće s vremenskom orijentacijom. Kasnije mogu biti zahvaćene prostorna i situacijska orijentacija.

Moguće su:

zamjena dana u tjednu i datuma

• lutanje na poznatim putovima

• poteškoće s pronalaženjem vlastitog stana

• zamjena ranijih i aktualnih događaja

• sve veće poteškoće u ispravnom prepoznavanju osoba

• Naglo i izraženo pogoršanje kod osobe s demencijom ipak se ne bi smjelo

automatski pripisati demenciji . Dodatno može, primjerice, biti prisutan delirij zbog infekcije, nedostatka tekućine ili lijekova.Dezorijentacija nakon moždanog udara

Moždani udar može, ovisno o zahvaćenom području mozga, dovesti do poremećaja orijentacije i percepcije.

Ako se dodatno naglo pojave:

poremećaji govora

• jednostrana slabost ili paraliza

• paraliza lica

• poremećaji vida

• jaki poremećaji ravnoteže

• neuobičajeno jake glavobolje

• postoji sumnja na

akutni moždani udar i time na medicinsko hitno stanje Dezorijentacija nakon ozljeda glave.

Nakon pada ili udarca u glavu, zbunjenost i poremećaji orijentacije mogu upućivati na potres mozga ili težu ozljedu glave i mozga.

Osobito su ozbiljni:

sve veća pospanost

• ponovljeno povraćanje

• gubitak svijesti

• praznine u pamćenju

• epileptički napadaji

• neurološki ispadi

• sve jače glavobolje

• Ovdje je potrebna brza medicinska obrada.

Lijekovi kao mogući uzrok

Upravo u starijih osoba lijekovi ili kombinacije različitih lijekova mogu pridonijeti zbunjenosti.

Ovisno o situaciji, primjerice, mogu igrati ulogu:

sedativni lijekovi

• lijekovi za spavanje i smirenje

• određeni lijekovi protiv bolova

• antikolinergični lijekovi

• određeni psihofarmaci

• međudjelovanja više lijekova

• Postojeću medikaciju stoga bi trebalo sustavno preispitati kod novonastale dezorijentacije. Propisane lijekove ipak ne bi trebalo samostalno ukidati.

Obratite pozornost na individualnu simptomatsku signaturu

Prije odabira sredstava mora se utvrditi točna simptomatska signatura.

Osobito je važno:

naglo ili postupno?

• vremenski, prostorno, situacijski ili dezorijentiran u pogledu osobe?

• ujutro, tijekom dana ili osobito noću?

• morgens, tagsüber oder besonders nachts?

• trajno ili u izmjeničnim fazama?

• mirno i pospano ili nemirno i uznemireno?

• s tjeskobom ili panikom?

• s halucinacijama?

• s gubitkom pamćenja?

• nakon buđenja?

• nakon operacije ili anestezije?

• nakon pada ili ozljede glave?

• zajedno s vrućicom?

• nakon uzimanja novih lijekova?

• u vezi s poznatom demencijom?

• s poremećajima govora, vida ili pokreta?

Dezorijentacija se stoga ne smije liječiti kao jedinstvena klinička slika. Potrebno je uzeti u obzir temeljni uzrok i trenutačno prevladavajuću simptomatsku signaturu.

Dijagnostika

Ovisno o situaciji mogu biti potrebni:

• neurološki pregled

• provjera svijesti i orijentacije

• krvni tlak, puls i zasićenje kisikom

• mjerenje šećera u krvi

• pretrage krvi

• elektroliti

• vrijednosti bubrega i jetre

• parametri upale

• anamneza lijekova

• pretraga na infekcije

• CT ili MR mozga

• prema potrebi EEG

• dodatne neurološke ili internističke pretrage

Kod kroničnog poremećaja orijentacije mogu dodatno biti potrebni neuropsihološki odnosno kognitivni testovi.

Liječenje

Ne postoji jedinstveno liječenje dezorijentacije.

Terapija se ravna prema uzroku. Primjerice mogu biti potrebni:

• liječenje infekcije

• nadoknada tekućine ili korekcija poremećaja elektrolita

• liječenje hipoglikemije

• liječenje moždanog udara

• prilagodba problematičnih lijekova

• liječenje delirija

• terapija temeljne neurološke bolesti

• strukturirana skrb kod demencije

Korisno može dodatno biti mirno okruženje, poznate osobe, dostatna rasvjeta, dobro vidljiv sat i kalendar te što stalniji dnevni ritam.

Homeopatija prema dr. Banerjiju

U homeopatiji prema dr. Banerjiju kod smetenosti, poremećaja pamćenja, nemira i drugih popratnih tegoba primjenjuju se različiti utvrđeni homeopatski lijekovi i potencije prema Banerji protokolima.

Prije odabira lijekova obavezno obratiti pozornost na simptomatsku signaturu

Kod dezorijentacije odabir lijekova ne smije se temeljiti isključivo na simptomu „dezorijentacija“. Prije odabira mora se točno utvrditi koji oblik i koja popratna simptomatska signatura postoje.

Osobito treba razlikovati između akutne smetenosti, kronično rastuće dezorijentacije, nemira, pospanosti, poremećaja pamćenja, tjeskobe, halucinacija i neuroloških popratnih simptoma .

Pouzdano liječenje temeljnog uzroka dezorijentacije homeopatskim lijekovima nije znanstveno dokazano. Osobito kod akutno nastale dezorijentacije potrebna medicinska dijagnostika i liječenje ne smiju se zamijeniti ili odgoditi homeopatskim liječenjem.

Važna napomena

Novonastala ili iznenadna dezorijentacija ili jaka smetenost medicinski je znak upozorenja. Osobito kod istodobno prisutnog govornog poremećaja, paralize, promjene svijesti, epileptičnog napadaja, vrućice, otežanog disanja, jake glavobolje ili nakon ozljede glave potrebna je hitna medicinska obrada.

Informacije na ovoj stranici služe isključivo općem informiranju i ne zamjenjuju liječnički savjet, dijagnozu ili liječenje.

Sastojci: Hellborus niger